Kategorije
Porez na dohodak

Osvrt na prijedlog HUP-a o poreznom rasterećenju rada od 3. svibnja 2022. godine

Prezentacija HUP-a

U svojoj prezentaciji od 3. svibnja 2022. godine HUP ispravno primjećuje da je opterećenje javnim davanjima u RH jedno od najvećih u tranzicijskim zemljama članicama EU.

Za navedeno rasterećenje HUP predlaže: smanjenje poreza, smanjenje doprinosa ili kombinaciju toga dvoga.

Kad se radi o poreznom smanjenju predlaže se povećanje osobnog odbitka na 5.000 Kn, smanjenje niže porezne stope s 20 na 15% uz zadržavanje više (progresivne) stope na 30% uz primjenu višeg praga od 50.000 Kn za primjenu te stope, umjesto sadašnjeg praga od 30.000 Kn. Obzirom da se radi o prijedlogu HUP-a, a ne o prijedlogu npr. HGK-a, čudi me prijedlog da se zadrži progresivna stopa, kad je vrlo lako dokazati da će teret progresivnog poreza uvijek snositi najsiromašniji u ovoj zemlji. Nadam se da to ne treba dalje elaborirati.

Nepoznato je kako je HUP došao do iznosa smanjenja poreznog tereta, pa nije moguće komentirati jesu li prijedlozi razumni i održivi. Potrebno je napomenuti da je prihod od poreza na dohodak u cijelosti prihod lokalnih jedinica samouprave, a one su već teško pogođene smanjenjem poreza na dohodak u reformi od 2017. do 2020. godine. tako samo npr. Grad Zagreb gubi od neoporezivanja ili smanjenog oporezivanja mladih nekoliko stotina milijuna Kn godišnje.

Isto tako je nepoznato kako je HUP došao do prijedloga smanjenja mirovinskih doprinosa (MIO1) na 13% te zdravstvenih na 15%, naročito ako se javno zna da postojeći radnici niti izbliza ne mogu iz plaćanja tekućih mirovinskih doprinosa podmirivati tekuće troškove mirovina u RH. Isto se odnosi na zdravstvo koje grca u dugovima.

HUP predlaže da se gubitak proračunskih prihoda zbog predloženog rasterećenja javnih davanja nadoknadi:

  1. Reformama na rashodnoj strani proračuna. Iako je točno da je vjerojatno da opća država plaća rashode na godišnjoj razini od cca 15 milijardi Kuna od kojih nema baš nikakvih javnih koristi, RH nije tip države koja bi ikakve mjere poduzela na rashodnoj strani proračuna. To je iluzorno očekivati!
  2. Povećanjem broja zaposlenika (osiguranika). Međutim, od reći ‘hop’ do skočiti golemi je korak, pogotovo za zemlju čiji ministri nisu u stanju preko svojih usana prevaliti riječ ‘investicija’, niti su naše vlade zainteresirane za investicije. A i kako bi se mogao povećati broj zaposlenika, ako je veliki broj naših građana pod ekonomskom prisilom protjeran iz ove zemlje [ali, tko kaže da nema povećanja broja zaposlenika (osiguranika). Treba pogledati koliko je ljudi u zadnjih 15-tak godina zaposleno u javnom sektoru. Doduše, više od 90% njih bez ikakve potrebe.]
  3. Povećanjem potrošnje (pa tako i povećanjem prihoda od PDV-a) zbog povećanja dohotka. Nejasno je, ako su nam plaće danas nekonkurentne, kako bi moglo biti moguće njihovo (bruto) povećanje. To je još samo jedan ‘hop’.
  4. Proširenjem porezne baze. Tako se u zadnjih par godina stalno čuje da bismo proširenjem porezne baze mogli uvesti npr. porez na nekretnine. Protiv toga sam već kao građanin. Moj interes je da ukupno plaćam manje poreza i to samo za javne usluge koje mogu konzumirati, a ne za rashode proračuna od kojih nema nikakvih javnih koristi, a ne da mi se porez na dohodak smanji za 1.000 Kn, a porez na nekretnine poveća za 1.000 Kn.

Ostali prijedlozi HUP-a spadaju pod ‘ostalo’ pa ih i nisam komentirao jer je njihov učinak relativno malen. Međutim, kad se radi o rasterećenju rada u radno-intenzivnim djelatnostima, nejasno je postoji li tu ikakav prostor, ako uvozimo odjeću i obuću u kojoj je ugrađena cijena rada od 30-tak dolara mjesečno. Dodatno, na koje to kompenzacijske mjere HUP misli koje se ne bi smatrale nedopuštenim državnim poticajima?

Na kraju, u svom zaključku HUP navodi da je neophodna cjelovita reforma poreznog sustava. Od 2017. do 2020. godine provedena je porezna reforma u četiri kruga s gromoglasnom propagandom da se radi o velikom rasterećenju gospodarstva i građana. Međutim, unatoč toj propagandi, lako je pokazati da u tom razdoblju nije došlo do poreznog rasterećenja niti za jednu jedinu Kunu. O tome HUP u četiri godine nije htio niti zucnuti, iako je predstavnik gospodarstvenika, čime je u velikoj mjeri poprimio osobine HGK.

Hrvoje Zgombić, 

21.05.2022.

Na vrh Početak