Vještačenja DORH-a u slučaju Agrokor

Vještačenja DORH-a u slučaju Agrokor

U kaznenom postupu protiv Todorića i ostalih DORH je naručio dva vještačenja.

Vještačenje Ismet Kamal (KPMG Poljska)

Prvo od KPMG-a Poljska (g. Ismet Kamal) ugovoreno za 1,3 milijuna EUR plus PDV koje je Vlada RH financirala u najvećem dijelu te drugo od g. Karla Hengstbergera ugovoreno za 650.000 EUR plus PDV. Obzirom da je vještak u drugom vještačenju dobio i dodatna pitanja, ta cijena vjerojatno nije konačna. Dakle, ukupno je za ta dva vještačenja plaćeno najmanje cca dva milijuna EUR plus PDV.

Ne postoji odredba u Zakonu o javnoj nabavi, Zakonu o DORH-u ili u Zakonu o kaznenom postupku koja bi DORH oslobodila provedbe punog postupka javne nabave u konkretnom slučaju. To nije učinjeno. Nepoznato je i zašto bi ugovori o vještačenju plaćeni javnim novcem bili tajni i zašto ti ugovori nisu objavljeni na internetskim stranicama DORH-a.

Čak kad bi takvo izuzeće postojalo, načelo postupanja kao dobrog gospodara i načelo postupanja s dužnom pažnjom bi sililo DORH da provede taj postupak te kroz njega dođe do najboljeg vještaka po najboljoj cijeni. Pitanje je zašto to nije napravljeno? Ili je jasno zašto je to propušteno?! Da se napravi takav propust, mora postojati interes. Kakav je karakter tog interesa, ne znamo.

U vrijeme ugovaranja prvog vještačenja, malo je vjerojatno da DORH kao stručna organizacija nije znao da je KPMG Poljska u sukobu interesa jer je 90% posla na tom vještačenju obavilo društvo KPMG Hrvatska, koje je istovremeno intenzivno radilo za izvanrednu upravu Agrokora. Ali kad je taj sukob interesa KPMG-a Poljska već utvrđen u sudskom postupku, svaka organizacija koja skrbi o javnom novcu tražila bi povrat tog novca, bilo dogovorom s KPMG Poljska bilo sudskim putem. Za to je DORH imao jasan pravni temelj. Eventualna ugovorna odredba u ugovoru između KPMG-a Poljska i DORH-a da KPMG Hrvatska može raditi na tom vještačenju, nikako ne se ne može tumačiti na način da bi bilo dopušteno da KPMG Poljska bude u sukobu interesa dok vještači u slučaju Todorić i ostali.

To vještačenje palo je zbog sukoba interesa. Međutim, čak da tog sukoba interesa nije bilo, sud ne bi prihvatio to vještačenje kao valjan dokaz (osim ako opravdano vjerujemo da kazneni sud djeluje kao produžena ruka izvršne vlasti, kao u reviziji slučaja Agrokor na Vrhovnom sudu). Zbog dvije osnovne stvari: a) vještak prema vlastitoj izjavi nije znao je li dokumentacija temeljem koje vještači autentična, drugim riječima nije imao pojma odnosi li se dokumentaciju koju vještači na Agrokor, i b) veliki dio njegovog vještačkog nalaza i mišljenja temelji se na brojnim pretpostavkama zbog čega je nemoguće donijeti osuđujuću presudu temeljem takvog vještačenja.

Vještačenje Hengstberger

Vještačenje g. Hengstbergera pati od bitnih propusta postupanja po pravilima struke i sročeno je tako da ide na ruku DORH-u. Sad nije vrijeme da se govori o nedostacima tog vještačenja, ali ono ni u kom slučaju ne može uspješno opstati kad se podvrgne kompetentnom ispitivanju. Tu se naravno odmah dolazi do pitanja zašto sud (ne samo konkretni kazneni sud) kom bi trebalo biti stalo do istine i samo do istine, ne dopušta da vještak ili druga kompetentna osoba ispituje vještaka, već se to prepušta samo odvjetnicima koji nisu stručno spremni da postavljaju pitanja, pa i onda kad su pitanja pripremljena unaprijed jer objektivno nisu kadri tijekom ispitivanja vještaka postaviti odgovarajuća potpitanja.

Šteta za državni proračun

DORH ima potrebu uspjeti u slučaju Agrokor pošto poto jer je previše energije i novca investirano u taj slučaj. Interesantno je da DORH ima želju pošto poto osuditi bilo kojeg svog optuženika s područja gospodarskog kriminala ne mareći za pravdu i stvarno kršenje kaznenih propisa. O tome postoji bogata dokumentacija. Ovdje sad neću govoriti o slučajevima koje DORH niti ne pokušava istražiti i koje svjesno trajno drži zakopane u svojim ladicama. I DORH i Vlada svjesno i namjerno prikrivaju golemi kriminal s područja gospodarstva, a DORH se sve više pretvara u organizaciju kojoj je svrha prikrivanje kriminala, a ne njegov progon.

Na kraju, trebalo bi zatražiti od DORH-a da javno iznese podatak koliko je osoba u zadnjih 20 godina optuženo (a koliko i osuđeno) zbog nanošenja štete državnom proračunu, a onda i pitati: je li plaćanjem ova dva vještačenja nanesena šteta državnom proračunu i trebaju li neki članovi DORH-a i Vlade RH kazneno odgovarati zbog te štete upravo na način kako su odgovarale i druge osobe tijekom zadnjih 20 godina? Posebno imajući na umu da je prema stavu Vrhovnog suda šteta velikih razmjera ona koja premašuje 80.000 EUR. Ali tko će provesti tu istragu? DORH protiv DORH-a?!